Etika je grana filozofije koja proučava moralne vrijednosti i principe koji usmjeravaju ljudsko ponašanje. Postoji nekoliko glavnih pravaca u etici, svaki sa svojim pristupom i naglaskom. Evo 20 popularnih pravaca etike, s kratkim opisima:
-
Kršćanska etika: Temelji se na biblijskim principima i učenju Isusa Krista. Fokusira se na ljubav, milosrđe i pravdu te ono što ju po meni posebno izdavaja je da Isus Krist nam daje smisao života i nadu u život vječni. I to će mi biti jedan od fokusa s kojim ćemo se baviti na mojKrist portalu i forumu. Primjetiti ćemo kroz razne materijale koje planiram ovdje podjeliti mnoge probleme drugih pravaca, te relativnost drugih etika bez Boga, koje na kraju sve zajedno vode u društvene probleme, besmisao, itd.
-
Utilitarizam: Etika koja vrednuje akcije prema njihovim posljedicama, s ciljem maksimiziranja sreće. Glavni filozofi: Jeremy Bentham, John Stuart Mill.
-
Deontologija: Naglašava moralnu dužnost i pravila. Akcije su ispravne ili pogrešne neovisno o posljedicama. Glavni filozof: Immanuel Kant.
-
Vrlinska etika: Fokusira se na karakter i vrlinu pojedinca umjesto na pravila ili posljedice. Glavni filozofi: Aristotel, Alasdair MacIntyre.
-
Egotizam: Moralni pravac koji tvrdi da bi ljudi trebali djelovati u vlastitom interesu. Glavni filozof: Ayn Rand.
-
Relativizam: Smatra da su moralne vrednosti relativne i da zavise od kulture ili pojedinca. Glavni filozofi: Ruth Benedict, Franz Boas.
-
Feministička etika: Analizira moralne teorije kroz prizmu rodne pravednosti i iskustava žena. Glavni filozofi: Carol Gilligan, Simone de Beauvoir.
-
Pragmatizam: Etika koja se fokusira na praktične posljedice i koristi u donošenju moralnih odluka. Glavni filozofi: William James, John Dewey.
-
Postmodernizam: Kritikuje univerzalne moralne istine i ističe pluralizam i dekonstrukciju značenja. Glavni filozofi: Michel Foucault, Jacques Derrida.
-
Stoicizam: Etika koja naglašava unutarnju snagu i kontrolu nad emocijama kao put do sreće. Glavni filozofi: Epiktet, Marko Aurelije.
-
Egzistencijalizam: Naglašava individualnu slobodu i odgovornost u moralnom donošenju odluka. Glavni filozofi: Jean-Paul Sartre, Simone de Beauvoir.
-
Kontraktualizam: Temelji se na ideji društvenog ugovora i dogovora između pojedinaca. Glavni filozofi: Thomas Hobbes, John Locke, Jean-Jacques Rousseau.
-
Moralni realizam: Tvrdi da postoje objektivne moralne istine koje ne zavise od ljudskih percepcija. Glavni filozofi: G.E. Moore, Derek Parfit.
-
Naturalizam: Povezuje moralne vrijednosti s prirodnim ili biološkim činjenicama. Glavni filozofi: David Hume, Peter Railton.
-
Humanizam: Naglašava ljudske vrednosti i ljudski potencijal, često bez religijskog okvira. Glavni filozofi: Erich Fromm, Kurt Vonnegut.
-
Kriterij moralne osjetljivosti: Pristup koji se fokusira na empatiju i razumevanje drugih. Glavni filozofi: Martin Buber, Emmanuel Levinas.
-
Kulturološka etika: Istražuje kako kultura oblikuje moralne vrednosti i norme. Glavni filozofi: Clifford Geertz, Edward Said.
-
Ekološka etika: Proučava moralne odnose između ljudi i prirode, naglašavajući očuvanje okoline. Glavni filozofi: Aldo Leopold, Arne Naess.
-
Ekonomska etika: Povezuje moralne vrednosti s ekonomskim teorijama i praksama. Glavni filozofi: Adam Smith, Amartya Sen.
-
Moralna psihologija: Istražuje kako psihološki faktori utiču na moralno donošenje odluka. Glavni filozofi: Jonathan Haidt, Joshua Greene.
