Danas primjećujem da se znanost često "uzdiže" kao neka religija - scijentizam koji vodi u neku tehnoutopiju, dok se filozofija degradira kao nešto "dosadno", a teologija se još više potpuno nepravedno "ismijava". Nažalost to samo više govori o tim pojedincima, tj. generalno o društvu u kojem živimo. Pa evo par riječi da se za početak upoznamo sa osnovama i kako su znanost, filozofija i teologija povezane.
Znanost je sustavno i organizirano znanje o zakonitostima, činjenicama i pojavama u prirodi i društvu. Temelji se na opažanju, eksperimentiranju i racionalnom razmišljanju. Znanstvena metoda uključuje postavljanje hipoteza, provođenje eksperimenata, analizu podataka i donošenje zaključaka.
Znanost ima svoja ograničenja i postoje stvari koje ne može dokazati kao npr.:
- Metafizička pitanja: Znanost ne može dokazati ili opovrgnuti postojanje Boga, duše, ili bilo kakvih nadnaravnih entiteta jer se bavi samo onim što se može empirijski opažati i mjeriti.
- Subjektivna iskustva: Osobni doživljaji, osjećaji i svijest su teško mjerljivi i kvantificirani. Iako neuroznanost može proučavati mozak, subjektivna priroda svijesti ostaje izvan dosega znanstvenih metoda.
- Etika i moral: Znanost može pružiti podatke i analize, ali ne može odgovoriti na pitanja o tome što je moralno ispravno ili pogrešno. Odluke o etici i moralu ovise o društvenim, kulturnim i individualnim vrijednostima.
- Estetika: Pitanja ljepote i umjetničke vrijednosti su subjektivna i ne mogu se objektivno mjeriti ili dokazati znanstvenim metodama.
- Apsolutne istine: Znanost se temelji na privremenim zaključcima koji su podložni promjenama s novim dokazima. Stoga ne može pružiti apsolutne istine, već samo najbolje moguće objašnjenje na temelju trenutnih dokaza.
- Logika i matematika: metode znanosti su u konačnici eksperimentalne i promatračke. Znanost ne može objasniti matematičke istine jer ih pretpostavlja u svojim modelima i analizama.
- Samu sebe (znanost): znanost ne može objasniti niti dokazati pouzdanost vlastitih metoda. Alati znanosti - generalizacija, načelo korespondencije, indukcija, hipoteze, testiranje - ne mogu se opravdati bez formiranja logičkog kruga. Dakle, kako znamo da znanost "radi?" Ne znanstvenim istraživanjem, trebali bismo se nadati! To više pripada području filozofije, a možda čak i vjere.
Kao što vidimo iz navedenoga, da bi funkcionirali između ostaloga i na mojKrist portalu i forumu, ne možemo se osloniti samo na znanost. Logika je ključna u svakom koraku ovog procesa jer pomaže znanstvenicima da izbjegnu pogreške u razmišljanju i osiguraju da su njihovi zaključci valjani. Logika je temeljni alat koji omogućava znanosti da bude sustavna, dosljedna i objektivna. Logika je grana filozofije koja se bavi pravilima ispravnog razmišljanja i argumentacije. Ona proučava strukturu argumenata, načine zaključivanja i pravila koja osiguravaju da su zaključci valjani i istiniti ako su premise istinite.
Filozofija je disciplina koja se bavi temeljnim pitanjima o postojanju, znanju, vrijednostima, razumu, umu i jeziku. Ona postavlja pitanja o prirodi stvarnosti, etici, estetici i logici. Filozofija koristi racionalnu argumentaciju i kritičko razmišljanje kako bi istražila ova pitanja.
Povezanost znanosti i filozofije:
- Povijesni razvoj: Mnoge znanstvene discipline potekle su iz filozofije. Na primjer, prirodna filozofija je evoluirala u moderne znanosti poput fizike, kemije i biologije
- Metodologija: Filozofija pomaže u oblikovanju znanstvenih metoda i postavljanju temeljnih pitanja o prirodi znanstvenih istraživanja. Ona također analizira i kritizira znanstvene metode kako bi osigurala njihovu valjanost i pouzdanost
- Etika (filozofija morala): Filozofija igra ulogu u etičkim pitanjima vezanim uz znanost, kao što su etički standardi u istraživanju, prava životinja, genetski inženjering i druge moralne dileme
- Epistemologija (teorija znanja, priroda i doseg znanja): Filozofija proučava prirodu znanja i kako znamo ono što znamo. Ovo je ključno za razumijevanje granica znanstvenog znanja i pitanja poput "Što je znanstvena istina?"
Filozofija i teologija su dvije discipline koje se često preklapaju. Teologija je proučavanje božanskog, religijskih vjerovanja i praksi. Ona koristi razne oblike analize i argumentacije, uključujući filozofske, povijesne i duhovne metode, kako bi razumjela, objasnila i interpretirala religijske doktrine. Teologija se često bavi pitanjima kao što su priroda Boga, smisao života, moralne norme i odnos između čovjeka i božanskog. Filozofija pruža alate za logičku analizu i argumentaciju koje teologija koristi za oblikovanje i obranu svojih doktrina. Obje discipline se bave pitanjima etike i morala.
Znanost, filozofija i teologija zajedno rade na produbljivanju našeg razumijevanja svijeta i našeg mjesta u njemu.
